Zašto "nose vodu uvrijeđenima" i šta je napisano vilama na vodi: Povijest popularnih izraza iz prošlosti

2024 Autor: Richard Flannagan | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-15 23:59

U modernom svijetu većina ruskog folklora potonula je u zaborav, ostajući uglavnom samo u knjigama, filmovima i scenarijima za sada popularne tematske svečanosti. Ali postoji i ono što ostaje u našem životu do danas. Na primjer, bajke, uspavanke, poslovice i izreke. O potonjem će biti riječi u ovom članku, jer je teško zamisliti naš život bez njih. Koriste se i u usmenom govoru i u pisanju, obogaćuju i donose boju našem jeziku, pomažu u prenošenju naših misli na sagovornika itd. Unatoč činjenici da su izreke prilično česti gosti u komunikaciji, ne znaju svi pravo značenje i povijest ovih omiljenih i naviknutih izraza.

Izreke kao skladište mudrosti ruskog naroda

Izreke i poslovice lakonske su mudre izreke koje imaju duboko značenje i pomažu da se mnoge stvari shvate. Na primjer, šta je dobro, a šta loše, ili koji su napori potrebni da se zadatak dovrši. Ove izreke uče pravdi, dobrim mislima, prenose iskustvo generacija sakupljenih tokom više od jednog veka. Općenito, oni daju ono što je čovjeku potrebno u određenom periodu života.

U osnovi, poslovice i izreke poučne su prirode, jer sadrže, moglo bi se reći, stvaran način života, stvoren godinama, u koji je položeno razumijevanje života općenito ili njegovih određenih trenutaka. Od davnina su pomagali ljudima da nauče sve oko sebe, formuliraju svoje misli i upiju, poput spužve, važna i vrijedna pravila koja mogu biti korisna u životu. Ali nije svima dato ovo iskustvo da usvoje, jer ponekad ljudi ne shvaćaju što znači određena poslovica.

Kako su se poslovice i izreke pojavile

Većina ovih izraza je usmena narodna umjetnost. I pojavili su se ovako: neko je uspješno primijetio ili formulirao njegovo zapažanje iz života, nekome se svidjelo, a onda se počelo prenositi s osobe na osobu. U osnovi, izrazi su vremenom mijenjali svoj izvorni oblik, jer se nisu svi mogli doslovno sjetiti, ili su dopunjavali ili odsjecali nepotrebno, sve dok se nije pojavila najuspješnija opcija koja je postala stabilan izraz.

Možda su zbog toga što sve te mudrosti nisu izmišljene, već su se zapravo primijetile iz života drugih ili iz osobnog iskustva, poslovice su postale toliko točne i raznolike. Mnogi izrazi još uvijek nisu izgubili relevantnost. Vrijedi napomenuti da se danas stvaraju nove izreke. Istina, u osnovi ovo nije narodna umjetnost, već mudriji citati i izrazi iz filmova, knjiga, publikacija, koji se zatim slijevaju u svakodnevni život osobe. Oni ne samo da ukrašavaju govor, već i djeluju kao argumenti ili primjeri u raspravi pri rješavanju bilo kakvih problema.

Zanimljivo je da izreke i poslovice ne zadržavaju uvijek svoje prethodno značenje. Do sada se misao ugrađena u stare izreke može promijeniti upravo suprotno. Kad počnete proučavati povijest pojavljivanja određene poslovice, shvaćate da su naši preci dali potpuno drugačije značenje. Neki su opisivali tradicije, drugi - situacije i mišljenja o njima itd. Vremenom su neke riječi bile izrezane iz poslovice, ponekad i prepolovljene, a dešavalo se da je to čak promijenilo značenje ovog izraza u suprotno.

Poreklo poznatih izreka i poslovica

Izraz "Nose vodu uvrijeđenima" pojavio se za vrijeme cara Petra I. A povijest nastanka ove poslovice povezana je s činjenicom da je u to vrijeme profesija nosača vode bila jako tražena. A posebno aktivni radnici na ovom polju, odlučivši se obogatiti na račun građana, počeli su podizati cijene pružanja svojih usluga. Car je, saznavši za to, odlučio kazniti profiterske radnike izdavanjem dekreta - odsad će umjesto konja, upregnuti u kola zaprežna kola za vodu. Naravno, bilo je nemoguće prekršiti carski ukaz.

U poslovici "Ne možeš zalijepiti komad unatrag", sam komad predstavlja osobu, na primjer, sina, koji je počeo živjeti odvojeno od roditelja u svojoj kući, rijetko posjećujući rodbinu; kćerka koja se udala za udaljeno mjesto ili se doselila u kuću sa svojim mužem; tip pozvan na odsluženje vojnog roka, koji je već obrijao glavu i tako dalje. Sama riječ "komad" nastala je zbog činjenice da se u stara vremena kruh nije rezao, već se lomio.

Frazeologizam "Vile su napisane na vodi", prema jednoj verziji, pojavio se zbog slavenske mitologije, prema kojoj su "vile" mitska bića koja žive u raznim rezervoarima s darom predviđanja sudbine neke osobe. Ali druga verzija je vezana za proricanje sudbine, čija se suština sastojala u bacanju kamenja u vodu, koje je formiralo krugove, vile, prema obliku u kojem su predviđali budućnost. Budući da su se ova predviđanja vrlo rijetko ostvarila, ovaj izraz je počeo značiti neki događaj ili radnju za koju je malo vjerovatno da će se dogoditi u bliskoj budućnosti, pa čak i u budućnosti.

Poslovica "Vrijeme je za posao, ali sat za zabavu" pojavila se u Rusiji za vrijeme cara Alekseja Mihajloviča, iako je njena prva verzija bila s drugim savezom: "Vrijeme je za posao, a sat je za zabavu". Prvi put je ovaj izraz zabilježen 1656. godine u "Zbirci pravila za sokolstvo", stvorenoj po kraljevoj naredbi. Aleksej Mihajlovič je jako volio ovu vrstu lova, nazivajući je zabavom. Štoviše, car je ovaj izraz zapisao vlastitom rukom, na kraju predgovora, kako bi podsjetio da sve ima svoje vrijeme i više vremena za posao, ali ne treba zaboraviti ni na zabavu.

Fraze kao što su "napio sam se u kurac", "napio sam se kao kurac" i tako dalje, čudno, ali pojavile su se iz svjetlosnog pera Aleksandra Sergejeviča Puškina. U njegovom čuvenom romanu "Eugene Onegin" nalazi se odlomak koji opisuje Zaretsky - susjeda Lenskog.

Pao sam s kalmičkog konja, poput pijanog zjuzje, i uhvatili su me Francuzi …

Pjesnik je došao do takvog poređenja zahvaljujući svom dugom boravku u Pskovskoj oblasti, gdje se pod "zyuzi" nije mislilo ništa drugo nego svinja. Stoga su ti izrazi sinonim za "napio se kao svinja" ili "napio se do svinjski cik ".

Mnogi ljudi znaju izreku "Siroče iz Kazanske", ali ne znaju svi njenu istoriju. Pojavila se za vrijeme vladavine Ivana Groznog, kada je osvojio Kazan. Tada se lokalno plemstvo, kako bi postiglo položaj i dobru prirodu kralja, pokušalo predstaviti kao nesretno, siromašno i siromašno. Od tada se svi koji pogriješe radi zarade nazivaju siročetom iz Kazana.

Izraz "Silazi s pantylikua" došao je do nas iz Atike, jugoistočne regije Centralne Grčke. Činjenica je da postoji planina koja se zove Pantelik, gdje su bile ogromne rezerve mramora. U skladu s tim, zbog vađenja vrijedne stijene, tamo su se pojavili mnogi špilji, špilje i labirinti u kojima se lako izgubiti.

Kad kažu: "I u starici postoji rupa", to znači da je neko napravio uvredljivu i smiješnu grešku u nekom poslu. Naglašava da apsolutno svatko može pogriješiti, unatoč iskustvu i vještini. Inače, u Rusiji je posao koji je neuspješno obavljen nazvan "rupa u vreći", uslijed čega je sve to dovelo do tužnih posljedica i rezultata.

Mnogi ljudi misle da je naš organ, nos, na neki način uključen u izraz „ostanite s nosom“, ali to nije tako. U tom kontekstu, "nos" je ponuda, teret. Ova poslovica opisuje situaciju kada je osoba donijela mito kako bi riješila problem, ali njegov dar nije prihvaćen niti mu je vraćen. U skladu s tim, pitanje nije riješeno, a osoba nije dala svoju ponudu ili, drugim riječima, ostala joj je nos.

Drevna izreka "Razbijte vodu u malteru" u naše vrijeme znači učiniti nepotrebnu i beskorisnu stvar. Pojavila se u manastirima u srednjem vijeku, kada su krivi monasi bili primorani da smrve vodu kao kaznu.

Zbog greške u prijevodu s francuskog dobili smo izraz "To be off place". A sve zato što u Francuskoj kažu “Etre dans son assiette”, što znači “Biti u nezavidnom položaju”. Ali riječ "assiete" na francuskom također ima značenje koje se prevodi kao "ploča", a nesretni prevodilac je pogriješio. Ali tko zna je li ova izjava tako čvrsto ukorijenjena u naše živote, ako ne i ovaj smiješni prijevod.

Sa izrazom "Dobar put" ovih dana, ljudi se obično izbacuju u napadu bijesa ili svađe. Ali u Rusiji su s takvim izrazom ispratili svoju rodbinu i voljene na dugo putovanje. Tako su putnicima poželjeli lagan put, ravan, bez udaraca i oštrih zavoja. Općenito, tako da je cesta široka i glatka, poput pokrivača.

Danas, o majstoru ili samo osobi s velikim iskustvom u nekoj oblasti, kažu: "U ovom slučaju, pas je jeo." No, u stara vremena izraz je zvučao malo drugačije i imao je drugačije značenje. Nekada su govorili izraz "Pojeo sam psa, ali se ugušio u rep", što znači da je osoba uradila neki težak zadatak, ali je zbog sitnice sve otišlo u vodu.

Izraz "Zlačno mesto" korišćen je u Rusiji. Kako je sada, u to vrijeme, mjesta na kojima su se izlijevali počeli su se nazivati zlokobnima. A to se dogodilo zbog činjenice da su se uglavnom opojna pića, naime, kvas i pivo, proizvodila od žitarica.

Izjava "Filkinova gramota" sada se često nalazi u našem govoru. Ali odakle je došao ovaj izraz i šta on znači? Pojavio se početkom 16. stoljeća, kada je moskovski mitropolit Filip, koji se nije slagao sa okrutnim i krvavim reformama Ivana Groznog, distribuirao pisma usmjerena protiv suverena. Kad je to saznao, kralj je naredio da Filipa uhvate i zatvore u manastir, gdje je kasnije ubijen. Od ovog slučaja, bilo je uobičajeno da se lažno pismo naziva bezvrijednim dokumentom ili lažnim.

Danas izraz "Pokaži prašinu u očima" znači da ne izgledate kao što ste u stvari, ili da stvorite uljepšan, ili možda čak lažan utisak o sebi ili svojim sposobnostima. Međutim, u Rusiji, kada se pojavila ova fraza, značenje je bilo drugačije. U danima prosperiteta šakačkih borbi, borci, nesigurni u svoje sposobnosti, ponašali su se nepošteno prema svojim protivnicima, zaista su bacali prašinu ili pijesak u oči svojim rivalima, koje su ponijeli sa sobom da se bore u malim vrećama.