Praslavenski jezik: šta je to i kako ga možete naučiti u nedostatku pisanih izvora

2024 Autor: Richard Flannagan | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-15 23:59

Možete trolati, psovati, mrziti i na druge načine izražavati svoj stav prema svojim korijenima, a činjenica je činjenica: do četvrtine riječi leksikona moderne osobe koja govori ruski dolazi iz praslovenskog jezika. Nema bijega od podrijetla riječi koje sežu tisućljećima u prošlost, i vrijedi li to?

Kako su počeli proučavati drevni jezik zajednički svim Slavenima

Unatoč činjenici da je proučavanje ovog prethodnika slavenskih jezika započelo relativno nedavno, leksička, fonetska i gramatička sličnost elemenata govora grupe naroda uvijek je bila očita: čak i sada, izvorni govornik ruskog jezika jezik može relativno lako komunicirati sa govornikom na bugarskom ili poljskom jeziku, a da ne spominjemo predstavnike još bližih kultura - bjeloruske i ukrajinske. Inače, nijedna druga jezična grupa nema tako izraženu zajednicu. Otuda zaključak - mnogi slavenski jezici nekad u prošlosti imali su "zajedničkog pretka", isti "korijen" iz kojeg su izrasle i nastavile se razvijati nove "grane" …. Lingvisti su ovaj jezik nazvali praslovenskim. Prvi opis dao je 1858. godine njemački filolog August Schleicher u svom članku "Kratka skica istorije slavenskih jezika".

Izvanredna karakteristika ovog drevnog jezika bila je ta što nije preživio niti jedan pisani praslavenski spomenik, niti jedan dokument, odnosno morao je biti potpuno rekonstruiran na osnovu brojnih usporedbi i analiza kasnijih jezika. Iz tog razloga, prilikom zapisivanja riječi praslavenskog jezika, na početak se stavlja znak-zvjezdica-zvjezdica, koja naglašava hipotetičku prirodu riječi.

Ostaje kontroverzno pitanje gdje su ti isti govornici praslovenskog jezika živjeli - očigledno, to je bila relativno mala teritorija. Razni naučnici predlažu kao domovinu istočni dio Europe, centralnu, pa čak i zapadnu - obalu rijeke Visle. Što se tiče vremenskog okvira u koji se može smjestiti postojanje živog praslovenskog jezika, oni se definišu kao period od II - I milenijuma prije nove ere. sve do V stoljeća novo, kada su u Europi započeli aktivni migracijski procesi, a nomadska plemena ne samo da su prisilila Slavene da se sele, već su i utjecala na njihov jezik, pridonijela su pojavi sve više dijalekata.

Malo o praslovenskom

Šta je poznato o praslovenskom jeziku? Prije svega, precizno je utvrđeno da je on zaista postojao. Odnosno, jednom u određenoj velikoj grupi ljudi, svi su mogli govoriti "praslovenski" i svi su se razumjeli. To je bilo mnogo prije nastanka države - u tom razdoblju slavenske povijesti život se gradio na plemenskim odnosima.

Može se sa sigurnošću reći da govornici praslovenskog jezika nisu živjeli na morskoj obali - o tome svjedoči činjenica da njihov rječnik nije sadržavao "morske" termine. Moguće je sastaviti sliku života tih ljudi koristeći riječi "snop", "slama", "zob", "žito", "sir", "pavlaka", "sjekira", "luk", "vreteno" kao zasebne "zagonetke" "I mnoge druge. Zahvaljujući istraživanjima filologa koji pronalaze obrasce u analizi brojnih oblika riječi, o životu slavenskih predaka ne javlja se ništa manje podataka nego iz podataka arheoloških iskopavanja.

Praslavenski jezik nije nastao sam od sebe. Postao je derivat proto-indoevropskog jezika, kojem sežu svi jezici indoevropske porodice. Većina riječi zajedničkog slavenskog jezika došla je odatle - na primjer, "kuća", "žena", "snijeg", mnoge značajke tvorbe riječi ostale su nepromijenjene, ostali su padeži. Neki istraživači su uvjereni da je postojalo vrijeme kada je postojao probaltoslavenski jezik, koji se kasnije podijelio u dvije velike odvojene grane.

Ali u tim stoljećima dok je praslavenski postojao kao jedinstven jezik, on se nije mijenjao: čak je i tada bio obogaćen posuđenicama koje su osiguravale komunikaciju s drugim narodima. Tako su, na primjer, riječi "sluga", "svekrva", "sklonište" preuzete iz Kelta, a iranski jezik dao je praslavenskom "bog" i "sjekira". Pragermani su predstavili riječi "princ", "vitez", "crkva", od Gota su praslavenski usvojili "jelo", "kruh", "vino". Mnogi leksemi potječu iz zapadnonjemačkih jezika- na primjer, "kralj", "koliba", "monah". Posuđene su, osim toga, i riječi iz grčkog i latinskog jezika.

Ono što je vremenom postalo praslovenski jezik

Početak dovršetka istorije praslovenskog jezika pripisuje se petom vijeku nove ere. Zatim su se pojačali procesi nastanka novih dijalekata, pa se nakon nekoliko stoljeća jezik kojim su Slaveni govorili više nije mogao smatrati jedinstvenim. Krajem prvog milenija podijelila se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslovenske grane. Među jezicima koji još postoje, prva grupa uključuje češki, slovački i poljski, drugu - ruski, bjeloruski i ukrajinski, a među treću grupu - bugarski, makedonski, slovenački.

Sam fenomen praslovenskog jezika, obrasci njegovog razvoja, uticaj na druge jezike bili su predmet interesovanja naučnika 20. vijeka i ostaju u fokusu savremenih filologa. Formiranje i dodavanje praslavenskog rječnika stalno se vrši, zahvaljujući istraživanjima, usporedbi ogromnog broja riječi. Među naučnicima se nastavljaju rasprave o geografskim i vremenskim okvirima u kojima je praslovenski jezik postojao i razvijao se. Vjerovatno se treba složiti s pretpostavkom da, ako se savremeni izvorni govornik ruskog jezika pojavi pred predstavnikom Slovensko pleme koje je živjelo prije hiljadu ili dvije godine, on je, nesumnjivo, mogao objasniti sebe i biti shvaćen. Čak i ako se život promijenio do neprepoznatljivosti, a linije između jezičkih porodica postale su mnogo tanje.

Ali gde na ruskom došao je pobjednički "ura" i zašto su stranci usvojili ovaj bojni poklič.