Kako, učeći novi jezik, osoba mijenja svoj karakter i mjeri vrijeme na drugačiji način

2024 Autor: Richard Flannagan | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-15 23:59

Naučnici su sigurni: morate biti izuzetno oprezni sa odlukom da naučite strani jezik. Ne samo da može otvoriti nove perspektive na poslu, već može promijeniti i vaše razmišljanje, kako se osjećate, pa čak i potpuno promijeniti vašu ličnost. Do ovih zaključaka neovisno su došle grupe znanstvenika koji su dogovorili eksperimente i ankete među ljudima u različitim dijelovima svijeta.

U jednom od naših nedavnih članaka već smo govorili o tome kako se boje različito percipiraju u različitim kulturama. Dakle, na ruskom bi bilo vrlo ishitreno osobu nazvati plavom i plavom, dok na engleskom to samo znači da je ta osoba tužna. Osim toga, u mnogim jezicima posebna riječ za plavu boju jednostavno ne postoji - postoji samo "svijetlo plava". A na japanskom je to samo jedna od nijansi zelene.

Promjenom jezika mijenjaju se i osjećaji i percepcija svijeta. Dakle, od dvojezičnih koji govore i ruski i engleski možete čuti da je ruski emocionalniji, dok je engleski prostran. Također, ljudi koji pređu s maternjeg jezika na francuski često primjećuju da se istovremeno osjećaju sabranijima, a ako im je drugi jezik španjolski, onda kad pređu na španjolski postaje im lakše biti otvoreni prema ljudima i lakše da steknem nova poznanstva.

Jedno je istraživanje uključivalo traženje dvojezičnih osoba (engleski i španjolski) da se pismeno opišu. Dakle, kada su ljudi pisali o sebi na španskom, opisivali su sebe u odnosu na svoju porodicu, svoju rodbinu i opisivali svoje hobije. A kad su o sebi pisali na engleskom, opisali su se u smislu svog zaposlenja - šta su radili, šta su postigli, kako provode dan. Očigledno, svaki jezik ima svoje prioritete, koji se direktno odražavaju na svakodnevni život.

"Jezik se ne može odvojiti od kulture", komentirala je rezultate ovog eksperimenta Nyran Ramirez-Esparza, jedan od organizatora. "Govorite jezik i istovremeno se smještate u ovu kulturu i gledate na svijet kroz prizmu ove kulture."

Još jedno istraživanje davne 1964. godine provedeno je među 65 dvojezičnih ljudi koji su govorili engleski i francuski. Učesnicima je prikazan niz ilustracija i zatraženo je da napišu kratke priče kako bi opisale ilustracije. Poređujući priče na različitim jezicima, naučnici su primijetili jasan trend: na engleskom su učesnici govorili o ženama koje su nešto postigle, koje su doživjele fizičko zlostavljanje, koje su se suočile s optužbama i verbalnom agresijom od svojih roditelja i koje su se pokušale riješiti krivice. Francuske priče, zasnovane na istim ilustracijama, pripovijedale su o tome kako stariji dominiraju mlađom generacijom, o osjećaju krivice i verbalnim okršajima sa svojim vršnjacima - prijateljima, kolegama ili porodicom.

To sugerira da, ovisno o jeziku kojim govorimo, iste događaje možemo procijeniti na različite načine. Ako uporedimo ruski i engleski, to postaje vidljivo. Na primjer, u ruskom jeziku postoji mnogo bezličnih i pasivnih konstrukcija („Svjetlo je na ulici“, „Dokument je potpisan“, „Projekt je osnovan 2018.“), dok se u engleskom većina situacija opisuje s aktivne pozicije („Sunce sija“- sunce sija, „Potpisali smo dokument“- potpisali smo dokument, „Projekat sam započeo 2018.“- započeo sam projekat 2018.), jer pasivne konstrukcije zvuče umjetnije.

Osim toga, ovisno o jeziku, čak se i način na koji percipiramo vrijeme mijenja. A ovaj aspekt, možda, uopće ne ovisi o kulturi - samo o jeziku na kojem govorimo. Kako bi provjerili ovu teoriju, naučnici su postavili eksperiment među Šveđanima i Španjolcima, a u isto vrijeme i među dvojezičnima koji su govorili oba jezika i bili upoznati s obje kulture. Svima su prikazana dva videa - na jednom se spremnik polako punio tekućinom, na drugom je osoba crtala linije. Video zapisi su bili na različitim jezicima, na onima koji su bili razumljivi publici.

Kao rezultat toga, pokazalo se da su Šveđani vrlo precizno odredili vrijeme tijekom kojeg je spremnik napunjen tekućinom - jasno su odredili kada je napola pun, a kada pun. No, Španjolci su mislili da što se posuda potpunije napunila, sporije se u nju ulijevala tekućina.

S redovima također nije sve bilo jednoznačno. Španci (uključujući računovođe koji su gledali video na španskom) ispravno su utvrdili da je svaka linija povučena za 3 sekunde. A Šveđani su mislili da je za izvlačenje dužih linija potrebno duže.

„Uglavnom, kada postanete dvojezični, imate priliku vidjeti svijet iz drugačijeg ugla", kaže Panos Atanasopulus, koautor ove studije. „Postajete plastičniji u smislu percepcije stvarnosti."

Za one koji žele poboljšati znanje drugog jezika, objavili smo svojevremeno 15 korisnih savjetakoji će vam pomoći da naučite bilo koji strani jezik.