100 snježnih automobila: kako je snimljen posljednji propagandni film Hitlerove Njemačke
100 snježnih automobila: kako je snimljen posljednji propagandni film Hitlerove Njemačke

Video: 100 snježnih automobila: kako je snimljen posljednji propagandni film Hitlerove Njemačke

Video: 100 snježnih automobila: kako je snimljen posljednji propagandni film Hitlerove Njemačke
Video: Top 15 najsmesnijih klipova na Balkanu - YouTube 2024, Marš
Anonim
Spot iz filma "Kohlberg"
Spot iz filma "Kohlberg"

U januaru 1945., osam mjeseci prije kraja Drugog svjetskog rata, veliki film premijerno je prikazan u Berlinu. Prema zamisli Josepha Goebbelsa, ministra propagande nacističke Njemačke, ovaj je film trebao biti poziv na ujedinjenje nacije koja je bila sve obeshrabrenija u svjetlu predstojećeg poraza Trećeg Reicha. Kohlberg je postao najskuplji, najskuplji nacistički propagandni film ikada. A povijest njegovog stvaranja doslovno je puna komične ironije i stvarne tragedije.

Hitler i Goebbels nisu voljeli samo filmove. Smatrali su ga najefikasnijim sredstvom propagande i kontrole stanovništva. I naravno nisu htjeli vjerovati da će Kohlberg postati labudova pjesma u nacističkoj propagandnoj kampanji.

Dijalog između "amrije" i "ljudi"
Dijalog između "amrije" i "ljudi"

Kohlbergova radnja zasnovana je na povijesnim događajima. Priča je to o Napoleonovom napadu na grad Kohlberg u Pomeraniji 1807. Zasnovan na autobiografiji gradonačelnika Kohlberga Joachima Nettelbecka, kao i na drami koju je napisao Paul Heise, film je trebao inspirirati njemački narod, podsjećajući kako su herojski branitelji grada opsjednuti Napoleonovim hordama uspjeli obraniti svoje domovina.

Naravno, Goebbelsa uopće nije brinula povijesna tačnost. U stvari, nakon opsade, Napoleon je uspio zauzeti grad, ali zašto to spominjati i "kvariti" dobru priču. To se odnosi i na pisce. Paul Heise bio je nobelovac, ali budući da je bio Židov, sve reference na njega i njegovu predstavu uklonjene su iz zasluga.

Napoleon Bonaparte (njemački pogled)
Napoleon Bonaparte (njemački pogled)

Snimanje za Kohlberg započelo je 1943. godine i koštalo je više od 8 miliona rajhsmaraka. Ako to prevedemo u savremeni novac, čak bi i James Cameron zavidio na takvom budžetu. S obzirom na to da su zimske scene snimljene ljeti, iz Pomeranije je dovezeno 100 željezničkih vagona soli za stvaranje "lažnog" snijega.

Heinrich Gheorghe glumio je Nettelbecka, a njemačka filmska zvijezda Christina Söderbaum, koja je bila udana za redatelja filma Veita Harlana, igra ulogu Marije Werner. Inače, muž i žena su zajedno radili i na ozloglašenoj antisemitskoj propagandnoj predstavi "Jevrejin Süss" (1940).

Tokom rata, Söderbaum je dobio sumnjiv nadimak "nacista Marilyn Monroe". Glumica je već devedesetih dala intervju u kojem je govorila o svom odnosu s Gebelsom i firerom. Söderbaum je rekao da je Goebbels "imao vrlo lijepe oči, ali da je bio i pravi đavo". I Adolfu Hitleru se uvijek sviđala glumica, posebno njegove "nevjerojatne oči".

Slomite ovu francusku prljavštinu!
Slomite ovu francusku prljavštinu!

Kohlberg je postao poznat po tome što je drugi najveći film u istoriji, poslije Gandhija (1982). Desetine hiljada pravih vojnika bilo je uključeno u snimanje, koji su u to vrijeme pušteni iz službe. Prema Christine Söderbaum, "glumci su bili presretni što su učestvovali u snimanju filma, jer je to značilo da ne moraju ići naprijed".

Garnitura takođe nije bila bezbedno mesto. Stalno je morao poduzimati mjere opreza u slučaju savezničkog napada. Dva vojnika su poginula jer se inscenirana eksplozija dogodila prerano. Na kraju, Goebbelsove nade u film su propale. Gradovi u Njemačkoj počeli su granatirati, sravnivši sa zemljom mnoga bioskopa.

"Ispravljanje osvajača"
"Ispravljanje osvajača"

Pokušano je podizanje morala nacističkih trupa koje se bore u francuskom gradu La Rochelle. Kao i Kohlberg, o čemu je bilo riječi u filmu, bio je pod opsadom. Zanimljivo je da je isporuka izvedena padobranom.

1945. godine nastale su nedaće filma: Crvena armija je uhvatila Kohlbergove filmove. Zanimljivo je da je nedugo prije toga Gebels iz nekog razloga naredio da se izrežu i unište najnasilnije scene iz filma. IMDB tvrdi da je ime glumca Jaspara von Ertzena ostalo u pripisu, iako su njegov lik princ Louis Ferdinand i njegova scena smrti izrezani iz filma.

"Ne postoji radost slađa od slobode."
"Ne postoji radost slađa od slobode."

Kada je rat završio, režiser Veit Harlan pobjegao je od pravde tvrdeći da je autor njegovog djela nacistički režim, a ne on sam. Harlan je umro 1964. godine, a Söderbaum ga je mnogo nadživio, preminuvši 2001. godine.

Veit Harlan (desno) sa udovicom glumca Ferdinanda Mariana tokom suđenja, 1948
Veit Harlan (desno) sa udovicom glumca Ferdinanda Mariana tokom suđenja, 1948

Zvijezda filma Heinrich Gheorghe završio je dane u sovjetskom logoru za ratne zarobljenike 1946. 1995. godine, Kohlberg se prvi put pojavio na ekranima, pola stoljeća kasnije. Uprkos kontroverznoj prirodi, smatra se važnim istorijskim dokumentom.

Preporučuje se: