Sadržaj:

Zašto su Hruščovljevi govori tokom prve posjete Sjedinjenim Državama bili popularniji od fudbala, ali sve je završilo diplomatskim neuspjehom
Zašto su Hruščovljevi govori tokom prve posjete Sjedinjenim Državama bili popularniji od fudbala, ali sve je završilo diplomatskim neuspjehom

Video: Zašto su Hruščovljevi govori tokom prve posjete Sjedinjenim Državama bili popularniji od fudbala, ali sve je završilo diplomatskim neuspjehom

Video: Zašto su Hruščovljevi govori tokom prve posjete Sjedinjenim Državama bili popularniji od fudbala, ali sve je završilo diplomatskim neuspjehom
Video: 【World's Oldest Full Length Novel】 The Tale of Genji - Part.1 - YouTube 2024, Marš
Anonim
Image
Image

Sada je teško povjerovati da je prva posjeta vođe SSSR -a Sjedinjenim Državama oduševila Amerikance. Hruščovljevi govori emitirani su na nacionalnim TV kanalima, a po gledanosti su bili ispred čak i nogometnih utakmica. A odnos između vojnika s prve linije Nikite Sergejeviča i Dwighta Eisenhowera dobro se razvio od samog početka. Lider SSSR -a je svom američkom prijatelju donio posebne poklone, a od ovog fenomenalnog zbližavanja mnogo se očekivalo. No, na kraju, diplomatski blic -krig nije doveo do opipljivih rezultata, iz više razloga.

Formiranje sovjetsko -američkih odnosa 1933. - početak suparništva i sukoba

Hruščov se pokazao kao vrlo vješt diplomata u pokušajima približavanja SAD-a i Sovjeta
Hruščov se pokazao kao vrlo vješt diplomata u pokušajima približavanja SAD-a i Sovjeta

Sjedinjene Američke Države kategorično su odbile priznati državu koja se proglasila nakon Oktobarske revolucije 1917. Sam SSSR početkom 30 -ih bio je u razdoblju svog formiranja, izbjegavajući sukobe s glavnim akterima na međunarodnoj sceni. Ipak, sovjetska je diplomacija poduzela oprezne korake ka proširenju vanjskopolitičkih veza. Diplomatski odnosi između Sjedinjenih Država i SSSR -a uspostavljeni su 1933. zahvaljujući naporima sovjetskog diplomate M. M. Litvinova i predviđanju američkog predsjednika Franklina Roosevelta.

Ovaj važan događaj zbio se u teškom periodu za svjetsku zajednicu, kada je došlo do raslojavanja interesa različitih zemalja u jednom regionu, pogoršanja odnosa određenog broja njih do izbijanja ozbiljnih vojnih sukoba.

Sovjetskom Savezu je bilo posebno teško. Njena ekonomija još nije ojačala, polako, ali uporno je dobijala vojnu i političku težinu na svjetskoj sceni, naoružavajući svoju vojsku i jačajući svoj sastav. U međuvremenu su namjere Njemačke i Japana da započnu rat protiv SSSR -a bile svima očigledne, a simpatične zemlje mogle su se pridružiti bilo kojoj moći.

Za SSSR je priznanje Amerike u to vrijeme mnogo značilo, jer je čak i ta činjenica sama po sebi već ohladila vruće glave u Japanu i u drugim militantnim zemljama. Osim toga, ekonomski i tehnološki napredna Amerika mogla bi pomoći procvatu sovjetske ekonomije. No, SAD i SSSR su i dalje imali mnogo neriješenih kontradikcija koje su ometale razvoj njihovih odnosa. Amerika je očekivala visoku kupovnu aktivnost od Sovjeta, a oni su zauzvrat očekivali povlaštene zajmove za kupovinu. Sjedinjene Države željele bi u cijelosti dobiti od SSSR -a za dugove carske Rusije, ali Sovjetski Savez to sebi nije mogao priuštiti. I ovo nije cijeli popis kontroverznih točaka.

U vanjskoj politici Amerika je zauzela neutralni stav i čeka, pa je SSSR u vojno-političkom planu pokušao pronaći saveznike među evropskim državama i pokazao je želju da se pridruži Ligi naroda zaključenjem regionalne zaštite ugovor. Ali to se nije dogodilo.

Prava diplomatska revolucija - poziv N. S. Hruščova u Ameriku

Najbolji čas Nikite Sergejeviča Hruščova
Najbolji čas Nikite Sergejeviča Hruščova

Kako se to moglo dogoditi: vođa Komunističke partije SSSR-a pozvan je u zemlju koja je uporište kapitalizma i antikomunizma, što je nedavno bilo nemoguće zamisliti?

NS. Hruščov je vjerovao da su lični kontakti lidera važni za razvoj međudržavnih odnosa - kada se vladari slože, tada će to moći učiniti zvaničnici, ali oni sami neće postići opipljive rezultate. Stoga su od sredine 50-ih njegova putovanja u inostranstvo bila česta i duga. Osim toga, gotovo uvijek je bio u pratnji supružnika (a ponekad i druge rodbine), što je bilo u suprotnosti sa prethodnim smjernicama staljinističke ere. Gosto svake sedmice u SSSR su dolazili i ugledni gosti. Potrebu za sastankom vođa dva politički i ideološki suprotstavljena tabora - SAD -a i SSSR -a, prepoznale su obje strane, ali nije bilo tako lako doći do ovog koraka - sukob je bio predug i dubok.

Prvi put se Hruščov susreo s Eisenhowerom 1955. u Ženevi na sastanku lidera četiri velike sile (pored SSSR -a i Sjedinjenih Država, bili su prisutni i predsjednici Francuske i Velike Britanije). Uspeli su čak i da lično komuniciraju. Kao rezultat toga, među njima je čak nastala međusobna simpatija. Hruščov je vjerovao Eisenhoweru kao vojniku na prvoj liniji fronta, bio je siguran u njegovu pristojnost, vjerovao je da neće dozvoliti vojni sukob između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država.

Priča sa službenim pozivom Hruščova u Sjedinjene Države razvila se na sljedeći način. Sovjeti su upravo stvorili novi avion TU-114, koji je non-stop letio od Moskve do New Yorka. Na ovom putovanju na izložbu dostignuća nauke i tehnologije sovjetsku delegaciju predvodio je partijski funkcioner Frol Kozlov.

Preko njega je posljednjeg dana boravka delegacije u Americi predata koverta sa pismom u kojoj je Eisenhower pozvao Hruščova u posjet Sjedinjenim Državama.

Pripreme za put lidera Sovjetskog Saveza odvijale su se u svim smjerovima. Program boravka je promišljen. Planirano je da će ostati u Americi 13 dana i posjetiti različite regije, održati niz sastanaka s političkim i poslovnim krugovima Sjedinjenih Država.

Govor Nikite Hruščova na zasedanju Generalne skupštine UN sa pozivom na opšte razoružanje

Govor N. Hruščova koji poziva na opće razoružanje Amerikanci su ostavili bez komentara
Govor N. Hruščova koji poziva na opće razoružanje Amerikanci su ostavili bez komentara

Dana 15. septembra 1959. godine sovjetski avion Tu-144 s brojem L5611 obavio je transatlantski let sa šefom vlade na brodu i sletio u zračnu bazu Andrews (koja se tradicionalno koristila za susret sa stranim delegacijama). Tokom putovanja, Hruščov je odlučio govoriti na zasjedanju Generalne skupštine UN -a u New Yorku. Zbog toga je morao odgoditi datum sastanka s Eisenhowerom.

Dana 18. septembra 1959. Nikita Sergejevič Hruščov je govorio na 14. sjednici Generalne skupštine UN -a. U svom pozdravnom govoru posebnu pažnju posvetio je novim članicama UN -a, posebno ih je srdačno pozdravio, ne praveći posebne zaklone prema predstavnicima velikih sila, što je izazvalo odobravajući aplauz. Njegov govor je u osnovi bio optužujući, ali istinit.

Lider SSSR -a je UN -u podnio "Deklaraciju o općem i potpunom razoružanju". Hruščov je s govornice UN -a govorio da će mir i stabilnost doći samo ako se odustane od trke u naoružanju kako bi dominirali i ako započne proces razoružanja i prestanu nuklearni testovi. Predložio je da države divovi likvidiraju vojnu proizvodnju u roku od četiri godine, zadrže samo policijske jedinice sa lakim naoružanjem.

Hruščov je šokirao sve svojim prijedlogom mira. Uostalom, zapadne države nisu bile spremne eliminirati generalštabove i oružje za masovno uništenje.

Pobjednički sastanak s Eisenhowerom. Kavijar, lutkice i tepisi - na poklon

Hruščovljeva posjeta SAD - "komunista broj jedan" u "jazbini" imperijalizma
Hruščovljeva posjeta SAD - "komunista broj jedan" u "jazbini" imperijalizma

Nakon izlaganja u UN -u, N. Hruščov je posjetio Washington i Camp David - seosku rezidenciju šefa Sjedinjenih Država. Kao poklon, osim kavijara, votke, lutki za gniježđenje, kutija, tepiha, vatrenog oružja, generalni sekretar SSSR -a donio je Šolohovljeve knjige objavljene na engleskom jeziku, LP ploče, sadnice za predsjednikov vrt.

Tokom svoje posjete (od 15. do 27. septembra 1959.) Sjedinjenim Državama, N. Hruščov je održao četiri runde pregovora s Eisenhowerom. Američki predsjednik odnosio se prema njemu s očitim simpatijama. Eisenhower i Hruščov održali su dva tet-a-tet sastanka, osim samih šefova država, na njima su bili samo prevodioci. Tokom ovih sastanaka razgovaralo se o aktuelnim pitanjima odnosa dvije zemlje, a zakazana je i Eisenhowerova uzvratna posjeta SSSR -u.

Treba napomenuti da se odnos prema NS Hruščovu promijenio kako je on postupno prepoznat. Sastanak u službenom i hladnom Washingtonu, na kojem se okupio cijeli politički establišment, protekao je u atmosferi opreza. No, u budućnosti se očekivalo da će sovjetski vođa trijumfirati.

Sastanci i njegovi govori Nikite Sergejeviča emitovani su sa TV ekrana više od jednom dnevno, pa su njegove riječi došle do višemilionske publike. Lako razumljiva objašnjenja i odgovori, razumljiva argumentacija, figurativan i živopisan govor, kao da su upućeni svakom običnom čovjeku, daleko od politike i koji nije iskusan u diplomatskim suptilnostima, nisu mogli impresionirati obične Amerikance. Slušali su ga bez podizanja pogleda s ekrana televizora. Popularnost takvih prijenosa bila je veća od TV emisija i fudbalskih utakmica. Kada je Hruščov govorio o prednostima sovjetskog sistema, nije osuđivao američki način života, ostavljajući slobodu izbora. Vjerovao je da ima dovoljno razloga da iznese sve prednosti i da će se osoba uporediti i napraviti informiran izbor.

Kad se posljednjeg dana posjete Nikita Sergejevič vratio u Washington, ljudi su ga dočekali s oduševljenim osmijehom i ponudili da dođe opet, obični Amerikanci jednostavno su ga zavoljeli.

Činilo bi se da sve ide dobro, ali velike nade pretvorile su se u beznačajne rezultate, jer nisu postignuti ozbiljni dogovori između čelnika dviju zemalja o bilo kojem kontroverznom pitanju.

Zašto led nije probijen u sovjetsko-američkim odnosima?

Ova posjeta N. Hruščova nije opravdala nametnute nade, a uzvratna posjeta predsjednika Sjedinjenih Država uopće se nije dogodila
Ova posjeta N. Hruščova nije opravdala nametnute nade, a uzvratna posjeta predsjednika Sjedinjenih Država uopće se nije dogodila

Međunarodna klima nakon sastanka čelnika SSSR -a i SAD -a doživjela je promjene u smjeru zagrijavanja, ali se približavanje stavova strana o pitanjima o kojima se razgovaralo nije dogodilo.

Rasprave o problemima u sferi ekonomije prošle su bez posebnih rezultata. Ograničenja trgovine sa zemljama socijalističkog tabora nisu ukinuta. Sovjetska delegacija dotakla se pitanja američko-kineskih odnosa i predstavljanja Narodne Republike Kine u UN-u (Kina je ova organizacija proglasila agresorom na Koreju), ali ni strane nisu postigle razumijevanje o tome, kao i o problemu Tajvana (Tajvan je postao dio NR Kine nakon poraza Japana u ratu).

Razgovarali su o rješavanju njemačkog pitanja, statusu i načinu života Berlina. Kao rezultat kontradikcija koje su nastale između saveznika SSSR -a, Evrope i Amerike, ujedinjena Njemačka podijeljena je na dva dijela - FRG, gdje je očuvan zapadni poredak, i DDR, gdje su socijalistički pogledi na organizaciju život države uzeti su kao osnova. No, ni po ovom pitanju nije bilo moguće postići kompromis.

Pokušaj sklapanja političkog sporazuma između SSSR -a i Sjedinjenih Država pokazao se bezuspješnim, potonji su bili spremni samo pristati na sastavljanje konzularnog sporazuma.

Rezultati razgovora o kulturnoj razmjeni ne mogu se nazvati optimističnim, jer je američka strana predvidjela samo njihovo smanjenje sljedeće godine.

Važnu ulogu u činjenici da do otopljavanja odnosa između dvije zemlje nije došlo na proljeće odigralo je kršenje vazdušnih granica američkog izviđačkog aviona i kasniji prekid pregovora u Francuskoj.

Ali Nikita Sergejevič je kasnije počeo prikazivati poznatu "Kuzkinovu majku" Americi, kada je postalo jasno da posjeta generalnog sekretara neće donijeti nikakve rezultate. Neki to čak i tvrde Hruščov nije ni udario čizmom o govornicu UN -a.

Preporučuje se: